Za početak prvo bih želeo da kažem da ovo nisu nikakva pravila već neko moje mišljenje i nekakvi saveti koje uvek dajem početnicima. Ovde svakako nije rečeno sve i imaće tu štošta da se doda od strane drugih članova ovog foruma, a i mene samog. Ovo je čisto da se započne jedna tema gde ćemo prezentovati naša dosadašnja iskustva i savete vezane za početak bavljenja stock fotografijom koja drugima mogu biti od neke koristi.
Kako početi? Šta je konceptualno najbolje fotografisati za početak?... Pitanja koja se često postavljaju i na koja je vrlo nezahvalno odgovarati jer se trendovi na stock tržištu menjaju brzo.
Međutim, ovde bih pre svega želeo da se zadržim na onome što se do dan danas nije promenilo, a to je konstantna težnja agencija za podizanje kvaliteta radova. Ovo je mesto gde inače mnogi početnici u stock fotografiji umeju da prave grešku jer pokušavaju po svaku cenu da svoju umetničku viziju pretoče u komercijalne stock trendove današnjice. Na žalost ove dve stvari vrlo često ne idu ruku pod ruku jer umetnički izražajna fotografija ne znači istovremeno i dobru stock fotografiju.
Dakle, prve dve tačke koje treba razmatrati kada govorimo o kvalitetu stock fotografija jesu
1. Tehnički kvalitet tj. ispravnost fotografije
2. Komercijalno upotrebna vrednost fotografije
Tehnička ispravnost fotografije znači da iste treba da budu u skladu sa osnovnim tehničkim zahtevima kao što su:
- Fotografije je poželjno snimati na baznoj ISO osetljivosti. Ovo ne znači da dobra komercijalna fotografija neće biti primljena ili da neće imati prodaju ako je snimljena na ISO1600. Ovo je samo smernica na šta treba obratiti pažnju i šta treba korigovati ukoliko postoje uslovi za to
- Što je više moguće izbegavati JPEG format i umesto njega fotografisati u RAW formatu
- Za početak trudite se da obrada ne bude prenaglašena jer prejaka obrada obično ruinira kvalitet fotografije. Trudite se da koncept bude taj koji će da privuče pažnju, a ne obrada. Kasnije kada steknete više iskustva znaćete koliko i kako da fotografije obradite
- Obratite pažnju na hromatske aberacije. Ako već ne možete da ih eliminišete u toku obrade, potrudite se da ih svedete na minimum.
Na iStockphoto sajtu postoji jedan sasvim lep prijemni test koji vas korak po korak, zajedno sa primerima vodi kroz taj mali teorijski deo i koji vas uči koji su to neželjeni elementi i kako da ih prepoznate. Preporučujem da taj test dobro proučite pre nego što se upustite u slanje fotografija na stock jer će vas to poštedeti bespotrebnog gubljenja vremena i nervoze.
Dalje, kada pričamo tehničkom kvalitetu ne možemo, a da ne pomenemo kvalitet opreme sa kojom radimo. Ovo je veoma bitna stavka - zaboravite na stock fotografiju ukoliko radite sa klasičnim point&shoot i consumer sistemima. U obzir dolazi isključivo DSLR oprema sa što kvalitetnijom optikom. Srećom, današnji entry level aparati i objektivi zadovoljavaju sve tehničke preduslove kada je stock u pitanju, a mogu se kupiti za sasvim pristojan novac. Ukoliko možete izbegavajte jeftine kit zumove i umesto njih koristite jeftinije fiksne objektive iz prostog razloga što je u većini slučajeva razlika u kvalitetu ogromna.
Ljudi me često pitaju da li da odmah ulažu u studio i skuplju opremu? Moj odgovor je svakako - NE! Zašto? Pa zato što kao i svaki drugi posao na svetu ni stock posao nije za svakoga i ne može svako da se nađe u njemu niti svako može kvalitetno da ga radi. Moja preporuka je da svakako treba krenuti oprezno sa jeftinijom opremom, a onda pustiti da ta oprema zarađuje novu, bolju i skuplju. U stock fotografiji to je proces koji traje. Ne očekujte brzu zaradu i da se ne zavaravate - mnogo su veće šanse da to završi kao jedan lep pokušaj nego kao vaš budući posao. Razlog je vrlo prost. Treba dosta rada i kvalitetnog materijala da dođete u situaciju da od stock-a možete živeti pa vam onda logično za to treba i dosta vremena. A kako odvojiti dosta vremena za ono od čega ne živite? To je realan problem sa kojim se sreće svaki stock fotograf na početku svoje karijere. Zato često kažem - probanje je besplatno ali oprema nije i tu treba biti vrlo oprezan i ne preopteretiti svoj budžet sa troškovima koji ga prevazilaze.
Komercijalno upotrebna vrednost znači da fotograf pre svega treba da se fokusira na grupu u koju spadaju njegovi budući kupci, a ne na sebe kao fotografa. Ovo kažem jer njegovi budući kupci skoro pa sasvim sigurno neće biti fotografi već dizajneri, novinari, urednici, službenici marketing sektora kojekakvih firmi i sl. Drugim rečima, fotografija koja je po vama, a i po većini fotografa izuzetna, uopšte ne znači da će biti dobro kotirana i tražena u komercijalnom svetu. Primera radi jedna od mojih najdražih fotografija za 5 godina ima svega 1 prodaju, a fotografija koju sam snimio slučajno i za koju nisam očekivao da će biti nešto posebno zapažena ostvarila je do sada preko 1.000 prodaja. Što pre ovo shvatite, to ćete pre biti spremni za ulazak u stock posao, a i poštedećete sebe razočarenja koja svaki fotograf doživi kada shvati da njegove najdraže fotografije imaju vrlo slabu prodaju. Naučite da razlikujete fotografski lepo i komercijalno poželjno.
Želim vam puno uspeha u daljem radu!