Današnje generacije fotografa, ne moraju poznavati hemiju kao što su to nekada morale znati njihove starije kolege. Prve dane fotografije obeležili su hemičari i pronalazači, a ne umetnički nastrojene duše koji svoj atelje sigurno nisu zamišljali kao laboratoriju Dr. Baltazara. Štaviše, biti fotograf je bilo opasno po život, sa većom stopom smrtnosti nego je imaju današnji ratni fotoreporteri. Najveći problem je bio kako zadržati sliku na nekom fotoosetljivom materijalu, a tu se bez hemije nije moglo.
Francuski hemičar i pronalazač Joseph Nicéphore Niépce je 1826. je delimično uspeo da fiksira sliku na ploči od legura kalaja olova, premazujući je rastvorom od asfalta i slikarske smole omekšane u lavandinom ulju. Taj proces je postao poznat kao heliografija, a kako nije uspeo da komercijalizuje svoj pronalazak, potpisao je ugovor o partnerstvu sa Lujom Dagerom. Nakon smrti Niepsa, Luj Dager usavršava tehnologiju i celom projektu 1837. daje naziv ‘’dagerotipija’’, odnosno ‘’dagerov otisak’’. >>> nastavak na blogu (http://pcfoto.biz/blog-dagerotipija-129539)
(http://pcfoto.biz/Image/1925300_.jpg)